Afrička pljosnata kornjača - Malacochersus tornieri

Nastanjuje jugostočne predele Afrike (Tanzanija i Kenija), na nadmorskoj visini od 30-1800 metara. Stanište joj predstavljaju stenovita uzvišenja, takozvane koppie (kopje). Preko dana se nalazi u kamenitim jazbinama koje deli čitava kolonija. Veći deo dana jedinke provode u svom skrovištu koje povremeno kratkotrajno napuštaju kako bi potražile bilje kojim se hrane.



Kopnene kornjače ljudi zamišljaju kao oklopljene životinje sa visokim, čvrstim, loptastim oklopom. Akvatične vrste pak važe za kornjače sa pljosnatijim oklopom, koji im omogućava brže kretanje pod vodom. Pljosnata kornjača odaje izgled kopnene kornjače sa deformisanim oklopom. Međutim to nije tako. Ona je primer kako se životinje svojim oblikom prilagođavaju na staništa u kojima žive.

Kada nastupi opasnost od predatora, Malacochersus tornieri se nakratko trgne kao da želi uvući glavu u oklop, ali za kratko. Odmah, sledećeg trenutka, daje se u trk do najbližeg stenja. Taj brzi trk je svrstava u verovatno najbrže kopnene kornjače. Kada se dokopa stenja ona iskorišćava osobine svoga oklopa koji izvrsno služi sa zaštitu u kamenjaru. Naime ove kornjače iako duge do 18 cm imaju oklop visine do svega 4 cm.

Koštani sloj karapaksa ima, za razliku od drugih kornjača, mnogobrojne razmake (otvore) između koštanih ploča. To mu daje osobinu da je elastičan, tj. na vrlo lagan pritisak karapaks se ugiba. Usled toga kornjača može da se zavuče ispod kamenja ili da se zavuče između dva kamena, u procep. Tada se zahvaljujući anatomiji svojih nogu i karapaksa upre o kamenje i gotovo ju je nemoguće izvući. Ukoliko je procep pak dovoljno uzak dovoljno je da uvuče noge i glavu u oklop. Usleg toga opet ima upiranje o strane procepa, jer se oklop, usled uvlačenja glave i nogu, raširi.

Zahvaljujući niskom oklopu, Africke pljosnate kornjače naseljavaju izuzetno stenovita staništa. Oklop im je lagan i zbog toga su brze i vešti penjači. Ukoliko se nađu na leđima, zahvaljujući hitrosti i gipkosti lako se okrenu. Ali usled toga su izgubile mogućnost da se slobodno kreću po travnatim prostranstvima Afrike, već su usko vezane za kopje koje predstavljaju svojevrsna izolovana ostrva za ove fascinantne kornjače.


Autori fotografija: Koppie - Wim Botha, Afrička pljosnata kornjača - Ryan Somma

Aleksandar Stanikić, 2008.